PROSTORNO DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA

Sporazumom potpisanim u Washingtonu ( 1994.) izmedu predstavnika bošnjačkog i hrvatskog naroda konstituirana je Federacija Bosne i Hercegovine kao Federacija kantona. Po Ustavu Federacije kantoni su administrativno-teritorijalne jedinice sa velikim stupnjem samouprave. Jedan od kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine je i Tuzlanski kanton. S obzirom na promjene do kojih je došlo agresijom na Republiku Bosnu i Hercegovinu i unutarnjom reorganizacijom Bosne i Hercegovine (Daytonski sporazum, 1995.) na dva administrativno-pravna entiteta: Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku, Tuzlanski kanton formiran je na dijefovima nekadašnje oblasti sjeveroistočne Bosne, odnosno Tuzfanskog okruga. Prema odredbama Daytonskog sporazuma područje Tuzlanskog kantona je teritorijalno zaokruženo cjelinom ili dijelovima trinaest općina: Banovići, Doboj-Istok, Gradačac, Gračanica, Kladanj, Kalesija, Čelić, Lukavac, Srebrenik, Teočak, Sapna, Živinice i Tuzla. Nove, u ratu formirane, općine su: Čelić, Teočak, Sapna i Doboj-Istok. One su formirane na područjima koja su pripala Federaciji Bosne i Hercegovine od dijelova bivših općina: Doboj, Lopare, Ugljevik i Zvornik, koje su Daytonskim sporazumom dodijeljene Republici Srpskoj. Samo su općine Banovići, Srebrenik i Živinice ostafe u svojim ranijim granicama, dok su od svih drugih općina dijelovi pripojeni Repubtici Srpskoj.Tako je Tuzlanski kanton odvojen od svojih prirodnih granica, rijeka Drine i Save, preko kojih je imao izlaz na istok i sjever.Time je jedna geografska, privredna, infrastrukturna, ekološka i demografska cjelina poremećena. Tuzlanski kanton zauzima površinu od 2.908 km², odnosno 11,1% teritorije Federacije Bosne i Hercegovine ili 5,7°/ teritorije Bosne i Hercegovine. Prema procjenama iz 1996. godine, na ovom području živi 611.500 stanovnika, od toga je 35% raseljenih i prognanih lica. Brojem stanovnika u Federaciji Bosne i Hercegovine Tuzlanskoi kanton participira sa 26,2%. Na području bivšeTuzlanske regije, prema popisu iz 1991.godine, živio je 949.621 stanovnik, od toga: 525.427 Bošnjaka (55,33%), 268.581 Srba (28,28%), 83.320 Hrvata (8,78%) i 72.293 stanovnika koji su se izjasnili kao ostali ili (7,61 %). Danas na prostoru Kantona, poslije svih demografskih pomjeranja izazvanih agresijom, Bošnjaci čine oko 90% stanovništva.

GRB I ZASTAVA TUZLANSKOG KANTONA